The information on this part of the website is intended only for health care professionals. I am an expert within the meaning of Act No. country xy. I herewith confirm that I am a professional according to this definition.
Unfortunately, as you are not a health care professional we cannot provide you this information.
Za razliku od ostalih vitamina, tijelo može samo proizvesti vitamin D. Iz tog razloga on ne djeluje poput većine vitamina u našem tijelu, već više poput hormona - tvari koja regulira bitne fiziološke procese.
Između 10 i 20 posto potrebnog dnevnog unosa vitamina D dolazi iz prehrane. Međutim, prirodni izvori vitamina D u hrani su ograničeni. Najveće koncentracije imaju masne ribe poput lososa, haringe ili skuše. Jetra, žumanjak i neke gljive također sadrže vitamin D. Učinkovit način na koji tijelo može nadopuniti vitamin D je izlaganje suncu. Ovdje tijelo može sintetizirati vitamin D iz UVB zraka, što mu daje nadimak „sunčani vitamin“. Srećom, nisu potrebne duge seanse sunčanja - redovito provođenje kraćih vremenskih razdoblja vani tijekom ljeta s dlanovima, licem i rukama ili nogama nepokrivenim i izloženim suncu dovoljno je za dobivanje dovoljno vitamina D (opekline od sunca treba izbjegavati).
Jeste li znali: U kasnu jesen, zimu i početak proljeća sunce je preslabo da bi se u umjerenoj klimi mogla proizvesti dovoljna doza vitamina D. Ostali čimbenici koji utječu na proizvodnju vitamina D: odjeća, BMI, dob, geografska širina, zaštitni faktor, boja kože, prehrana i genetika
Vitamin D zasigurno nije čudotvorni lijek za sve bolesti, ali je tvar koja je ljudskom tijelu potrebna za mnogo različitih fizioloških procesa.
Receptori za vitamin D (VDR) mogu se naći u gotovo svim tjelesnim stanicama. Iako je ovaj višenamjenski vitamin poznat po izgradnji i održavanju snažnih kostiju i mišića, on također pridonosi normalnoj apsorpciji / iskorištavanju kalcija i fosfora. Neophodan je za podjelu stanica i pridonosi normalnom funkcioniranju imunološkog sustava.
Preporučeni unos vitamina D varira od bebe do starije osobe. U prvoj godini života vitamin D neophodan je za normalan rast i razvoj kostiju, zuba i imunološkog sustava. Stoga roditelji moraju osigurati da njihova beba dobiva dovoljno vitamina D.
Bitna uloga koju igra nastavlja se tijekom djetinjstva i u odrasloj dobi, jer pomaže u održavanju kostiju i zuba te promiče normalnu imunološku funkciju. To postaje još važnije za žene tijekom trudnoće kao način potpore njihovom imunološkom sustavu i pravilnom rastu i razvoju djetetovih kostiju.
| Bebe (7-11 mjeseci)* | 10 mikrograma na dan |
| Djeca i odrasli (1-70 godina)** | 15 mikrograma na dan |
| Odrasli (19-70 godina)* | 15 mikrograma na dan |
| Trudnice* | 15 mikrograma na dan |
| Stariji od 70 godina* | 20 mikrograma na dan |
Naš probavni trakt igra bitnu ulogu u obrambenom sustavu našeg tijela, s obzirom da je oko 80% imunoloških stanica smješteno u crijevima
Stoga je dobra ideja da probavni sustav bude sretan i ispunjen vrijednom mikroflorom, kao i dodavanje vitamina D u prehranu, kao način podržavanja normalne funkcije imunološkog sustava i za vas i za vašu obitelj. Provođenje vremena vani s umjerenim izlaganjem suncu, tjelovježba, zdrava prehrana, dovoljno sna i smanjenje stresa mogu podržati probavu i imunološki sustav. Dobro istraženi probiotički soj L. reuteri Protectis može pomoći u održavanju odgovarajuće koncentracije prirodne mikroflore crijeva. U kombinaciji s timom iz snova, dva sastojka L. reuteri Protectis i vitamin D podržavaju ukupnu dobrobit i imunološki sustav.